HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Uvozimo zidare, trgovce i vodiče

Privrednici u BiH primorani su da zbog sve većeg odliva domaćih kvalifikovanih radnika, poput zidara, tesara, keramičara ili tekstilaca, ovu radnu snagu "uvoze" iz inostranstva.

Srbija, Turska, Hrvatska, Italija i Kina zemlje su iz kojih je najviše radnika stiglo u ovdašnje firme, a najveći rast zapošljavanja stranaca lani je zabilježio sektor poslovanja sa nekretninama i to za više od 72 odsto.

Stranim državljanima i ove godine biće izdate stotine dozvola za rad u BiH. Najveći broj, njih 120, biće izdato za sektor trgovine. Na posao može računati i 115 stranaca koji se bave uslužnim djelatnostima kao što su pratioci putnika, turistički vodiči, stjuardese. U prerađivačkoj industriji planirano je zapošljavanje 79 stranaca.

Direktor Agencije za zapošljavanje "Spektar" Miroslav Vukajlović kaže da je evidentno da se posljednjih godina povećava obim poslova u građevinarstvu i oblasti nekretnina i da nedostaje radne snage u ovoj oblasti.

- Tesari, zidari, armirači i keramičari već odavno ne postoje u našim obrazovnim sistemima. Oni koji su dobro ispekli te zanate otišli su preko granice gdje su bolje plaćeni. Zato nam je preostalo ili da prekvalifikujemo postojeći kadar ili "uvozimo" strance - naglasio je Vukajlović.

Izvještaj Agencije za rad i zapošljavanje BiH o izdatim radnim dozvolama za period od 2012. do 2016. godine, koji je nedavno usvojio Savjet ministara, pokazuje da ih je gotovo 60 odsto lani izdato u trgovini, tačnije 608. U prerađivačkoj industriji je izdato 430 radnih dozvola, u poslovanju nekretninama 278, dok je za oblast obrazovanja izdato 246 dozvola.

- To je dugogodišnji trend, osim sektora poslovanja nekretninama, koji je zabilježio nagli rast u 2016. godini od 72,67 odsto - stoji u izvještaju.

Visoku stručnu spremu imao je 1.171 stranac koji je lani u BiH pronašao radno mjesto.

Iz Unije poslodavaca u RS poručuju da postoje djelatnosti u kojima se ne može funkcionisati bez stranih stručnjaka kao što su tekstilna i industrija kože i obuće. To se, kako kažu, može jedino promijeniti školovanjem domaćeg kadra.

- Godinama nismo školovali kadar za industriju kože i obućarstva. Sve što je vrijedjelo od stručnjaka stranci su već angažovali. Oni su otišli u Kinu, Indiju i Indoneziju, Njemačku, Italiju ili Austriju tako da smo primorani da radnike tražimo preko granice - kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić.

Prema njegovim riječima, lani je upisana prva generacija studenata na smjer kožarstvo na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci.

- Prvi put poslije rata pokrenuli smo školovanje u ovoj oblasti. Nešto smo ipak uradili, ali sada treba vremena i da dobijemo taj kadar - objašnjava Škrebić.

Dodaje da ima slučajeva da gastarbajteri koji su davno otišli trbuhom za kruhom ovdje ponovo traže poslove.

- Zaposlio sam našeg čovjeka sa njemačko-austrijskim državljanstvom. Dešava se da se ljudi sa prostora bivše Jugoslavije koje su nekada stranci "pokupili" sada vraćaju da ovdje rade - naglasio je Škrebić.

Oblasti u kojima je lani izdato najviše radnih dozvola

Trgovina - 608

Prerađivačka industrija - 430

Nekretnine - 278

Obrazovanje - 246